Avganistanska kriza ispostaviće najskuplji migracioni račun do sada

Šta očekuje Balkan i Evropu nakon bekstva Amerikanaca iz Avganistana?

Svedok Online
5 min readSep 22, 2021

Tekst i foto: Vlastimir Vujić, Budimpešta

Najduži rat u istoriji SAD završio se njenim, reklo bi se, sramnim porazom. Sedamdeset pet hiljada profesionalno neobučenih, nepremljenih i većinom neukih islamista iz avganistanskih zabrđa i planina pobedili su najjaču, najobučeniju i najmotivisaniju silu na svetu. Sve usled loše predsedničke odluke: nisu poraženi vojnici, već Vašington.

Neprijateljima je ostavljena vojna oprema u vrednosti od 85 milijardi dolara. Neverovatan, ali istinit prizor svet je mogao da vidi na kabulskom aerodromu „Hamid Karzai“ — paradiranje radikala sa američkim oružjem, taktičkim pancirima i noćnim vizionarima na balističkim šlemovima…?! Zvezdana, prugasta zastava SAD-a uklonjena je sa jarbola, a na njenom mestu zaviorio se beli talibanski barjak ispisan zakletvom islama: Nema Boga osim Alaha, a Muhamed je njegov prorok.

Ovo je vrlo ozbiljan gubitak prestiža ne samo za Sjedinjene Američke Države, već i sramota za kompletan zapadni svet i NATO. Ostavili su avganistanski narod i najodanije saveznike na cedilu. Poništili su sve ono za šta su se borili dve decenije, bilo da su to prava žena, izgradnja demokratskih struktura ili — postavljanje temelja modernog (zapadnog) društva.

Mnogo stvari, pre ovoga epiloga, već u bliskoj prošlosti — pošlo je „po zlu“. Pitanje „svih pitanja“ bilo je — „Da li su odgovorni to znali, ili nisu hteli da znaju“ ? Jer, veliki deo rodova i službi avganistanske vojske (koja je statistički brojala čak 350.000 vojnika!) u poslednje tri godine nije primio nijednog legionara, a zadnjih devet meseci niko od oficira i vojnika nije primio nijednu od plata?! U korumpiranom sistemu milioni dolara „nestajali” su u džepovima vojnog vrha. Starešine u nižim činovima više nisu mogle da izdržavaju svoje porodice. Mnogi su napustili regularnu armiju i prešli u redove talibana — jer su plaćali! Takođe, za gotovinu, oružje i municija iz skladišta vojske „emigrirala” je u ruke pobunjenika!

Međutim, to je sve sada — prošlost. Ali sadašnjost nimalo nije blistava, ne samo za Avganistance koji nisu uspeli da pobegnu već, i za ostatak sveta a posledice se već naziru: od nove migrantske krize, preko izvoza droge, oružja i nestabilnosti koji će se iz Avganistana osuti na okolne zemlje a odatle stići i do naših granica.

Mak je „ponovo procvetao” na okupiranim teritorijama, a uz pomoć organizovanih kriminalnih grupa, talibani su u poslednjih godinu dana — dakle, i pre zvaničnog povlačenja Zapada iz Avgansitana — zaradili 460 miliona dolara od kojih su uspešno regrutovali nove borce.

Redovno avganistansko vazduhoplovstvo imalo je više borbenih helikoptera od nemačkog, ali nije vredelo. Njegovi piloti to su iskoristili za beg iz države! U njih su ukrcavali svoju užu i siru familiju i (zauvek) odleteli put Uzbekistana, Tadžikistana, Kirgistana i Turkmenistana! To je prvi uradio predsednik države i vrhovni komandant armije — Asraf Gani. Nakon njegovog krajnje kukavičkog (i izdajničkog) čina — sve (do tada urađeno) u Avganistanu se raspalo.

Tu je, s pravom, i pitanje: Šta je sa inteligencijom i obaveštajcima”? Prvi su „nestali” iz zemlje (neko ranije, neko kasnije, ali petina intelektualaca ipak je ostala…). Obaveštajci su posebna tema. Analitičari se i dalje pitaju: kako je moguće da agenti na terenu nisu znali da kabul neće pasti?

Možda zato što su pobrkali prioritete, da ne kažemo — lončiće?!

Pre više od pola godine Vašington je na jarbol ambasade SAD u Kabulu zvanično istakao zastavu „duginih boja” i odlučio da se intenzivno bavi LGBT populacijom, a ne Al-Kaidom i(li) talibanima — i ako su njegovi infiltrirani ratnici u redovima pobunjenika bili spremni za završnu operaciju. Asimetrično ratovanje čini neprijatelja nevidljivim — sve dok ne počne da puca na Tebe! A kada se to desi, jedan od scenarija završetaka je i ovaj koji se upravo dogodio u Avganistanu. Konačni račun tek sledi. Izbeglička kriza pokazaće koliko će on biti visok. Mnogi analitičari tvrde da će biti najskuplji od svih dosadašnjih.

Koliko novi imigracioni talas (i legalni i ilegalni) može uticati na Srbiju i region?

Mnogo!

Samo po informacijama u ovom trenutku, SAD su na privremeno okupiranom delu Republike Srbije (Kosovo i Metohiju), u američkoj vojnoj bazi „Bondstil“ i kampu „Behtel-Enka“ oba u Uroševcu, smestila 683 od planiranih 2.000 državljana Avganistana, u svom vojnom kampu „Kucova“ u Albaniji smestiće ih duplo više, a u Severnoj Makedoniji čak tri puta više (što je ukupno neverovatnih 12.000 izbeglica!).

Interesantno da će ih u Severnoj Makedoniji stacionirati u „svojoj“ najnovijoj vojnoj bazi „Krivolak“ (koji je u SFRJ bio najveći poligon JNA, zauzimao je površinu od 22.564 hektara, odnosno 22 kilometra u pravcu sever-jug i 18 kilometara u pravcu istok-zapad, a koji se nalazi izmedju Velesa, Štipa i Negotina na Vardaru).

Toliki broj imigranata, sasvim je dovoljan da se ponovo obnovi Balkanska izbeglička ruta, jer svega tri posto avganistanaca smeštenih u tri pomenute države dobiće privremenu američku vizu, Vašington će, po sirijskoj matrici Briselu po svaku cenu ponovo nametnuti nove kvote za prijem, a ostali migranti pokušaće ilegalnim kanalima da uđu u EU!

Jedinu oštru reakciju u regionu dala je vlada u Budimpešti.

Mađarska je poručila da to nipošto neće dozvoliti. Budimpešta je uz vojsku i policiju, na zaštitnoj ogradi (na granici sa Srbijom) protiv ilegalnih migranata dodatno angažovala i Civilnu stražu, jer ne želi da se ponovi 2015. godina.

Godine 2015. na graničnom prelazu Reske podignuta je troslojna granična ograda prema Srbiji

Uz to, 14. septemba za pomoć u obezbedjivanju državne granice — u Srbiju Mađarska je poslala pripadnike 53. mađarskog policijskog kontingenta, u Severnu Makedoniju 65. kontigenta, a u Sloveniju 4. policijskog kontingenta — rečeno je u saopštenju medijima vladajućeg desno-konzervativnog Fidesa (premijera Viktora Orbana) u Mađarskoj.

Interesantna je i priložena statistika u Saopštenju koje su izdale mašarske vlasti. Za šest godina (od 2015. do 2021. godine) Mađarska je uhapsila više od 591.000 prekršilaca granice i 3.027 trgovaca ljudima, obrađeno je 211.000 zahteva za izbeglice, a 2.837 podnosilaca zahteva dobilo je međunarodnu zaštitu. Otkriveno je 67 tunela koji prolaze ispod granice, od kojih 32 nisu završena. Bilo je deset nasilnih pokušaja prelaska državne granice, pri čemu su migranti bacali kamenje, flaše i grane na policiju i vojnike i oštećivali tehničku opremu. Pažnju privlače i podaci da su do sredine septembra prošle godine mađarski graničari uhapsili 21.992 ilegalnog prekršioca granice, a do polovine septembra ove, 2021. godine (znači za svega 12 meseci!) čak 73.617! Ove godine procesuirano je 719 trgovaca ljudima, dok je prošle godine taj broj iznosio tri puta manje — 274.

--

--

Svedok Online

„Svedok“ se bavi političkim, ekonomskim i društvenim dešavanjima u Srbiji i u svetu. Od maja 1996. do marta 2020. Svedok je izlazio u štampanom izdanju.