Mađarski lider vodi kampanju u kojoj od glasača pravi „Fejsbuk ratnike“
Orban protiv Fejsbuka
Tekst i foto: Vlastimir Vujić (Budimpešta)
U Mađarskoj se ovih dana sve više govori o onome o čemu se u Srbiji ćuti — o onlajn ratu koja vladajuća partija vodi kako bi na internetu zaštitila lik i delo glavnog čoveka u državi i kako bi blatili svakoga ko se drzne da kaže suprotno
„Tehnološki giganti mogu da odluče ishod izbora, a Mađarska je u predizbornoj godini“, istakla je početkom marta (po drugi put) mađarska ministarka pravosuđa Judit Varga, i dodala da mejnstrim društveno-medijske platforme ograničavaju „vidljivost“ konzervativnih, desničarsko nastrojenih mišljenja. Dokaz za ovu tvrdnju obrazložila je na ličnom primeru. Američka onlajn društvena mreža Fejsbuk, čije sedište je u Menlo parku u Kaliforniji (koja je, uz Tviter, blokirala naloge bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa), „tajno i iz političkih razloga“ njen Fejsbuk profil učinila je manje vidljivim za korisnike. Dakle, i državni funkcioneri mogli bi da budu „isključeni“ iz onlajn prostora, kazala je ministarka Varga i najavila da će (posebnim!) zakonima regulisati rad internet-giganata u svojoj državi.
Dok ta regulativa ne stigne, Orban je posegnuo za metodom koji već godinama u Srbiji koristi Srspka napredna stranka — stvaranje „svojih“ ljudi na mrežama koji će, neretno anonimno, odmah napadati svakoga ko iznese i najmanju kritiku na račun vlasti i/ili čelnih ljudi, u nameri da se svaka kritika dezaviuše, obesmisli ili ocrni.
U severnom komšiluku Srbije, inače, većina Mađara ima desničarski sistem vrednosti i nije iznenađenje što je nacionalno-konzervativni Fides premijera Viktora Orbana (punu deceniju na vlasti) predizbornu kampanju prvi put (za)počeo neuobičajenim (čak i čudnim?) sloganom: „Od Tebe pravimo profesionalnog Fejsbuk ratnika“!… Ciljna grupa su im glasači mlađi od trideset godina (od kojih je samo petina do sada davala svoj glas Orbanovoj partiji), koji će „hrabro“ da iznesu svoje mišljenje na društvenim mrežama, a ne samo kod kuće. Rukovodstvo Fidesa za realizaciju ovog (velikog) projekta angažovalo je budimpeštansku medijsku agenciju Megafon i već se oko hiljadu Mađara prijavilo za četvorodnevne, besplatne kurseve! Sa 400 su obavljeni razgovori, a prvih stotinu dobilo je i materijal za obuku.
Iako vlasnik agencije, Ištvan Kovač, tvrdi da je njegova organizacija „neprofitna“, nezavisna od političkih stranaka i da ne dobija nikakav javni novac za pomenuti projekat, već se isključivo „privatno finansira“, istina je drugačija. Kovač je izdanak Orbanove stranke Fides i već je uveliko aktivan u kampanji „narandžastih“ za parlamentarne izbore 2022. godine! U februaru je javno izjavio: „Izbori će se odlučivati na fejsbuku, i tamo moramo da budemo bolji od levičara (sic!)“.
Uz to, osnivač Megafona ne samo da pripada vladajućim „mladim demokratama“, već je i u rukovodstvu budimpeštanskog „Centra za osnovna prava“, fondaciji koja igra važnu ulogu u komunikaciji Fidesa. Ona se finansira javnim novcem i u prošlosti je kreirala otvoreno „radikalne kampanje“, a sam Kovač često ponavlja da „najezdu“ levičarsko-liberalnog mišljenja u korenu treba saseći, da sebe vidi kao deo „svetske konzervativne revolucije“ i da je od SAD naučio kako se koriste društveni mediji u ove svrhe — posebno izveštavanja o kontroverzama (a one uglavnom uključuju korisničku privatnost, političku manipulaciju, lažne vesti i teorije zavere).
I analitičari su složni u konstataciji da Orban u ovoj akciji, uz pomoć Fides-influensera po svaku cenu želi da dopre do Mađara koji se informišu „putem pametnih telefona dok čekaju u redu…”. Radi se, dakle, o mladim ljudima. Onima koji su do sada na glasačkim listićima zaobilazili njegovu vladajuću stranku.
Prema podacima Instituta za ispitivanje javnog mnjenja Mađarske — Median — samo 22 odsto birača između 20 i 30-godina svoj glas davalo je Fidesu! Tradicionalni Orbanovi glasači i dalje su stariji ljudi (koji žive u ruralnim sredinama), kao i manji broj vosoko obrazovanih.
Poslednjih meseci Fides je izgubio više od pola miliona pristalica. Razlog za to (između ostalih) je i briselska seks-afera Jožefa Sajera. Ovog Fidesovog poslanika u Evropskom parlamentu (EP), uhvatila je policija na jednoj ilegalnoj gej-seks žurci, uz to je u rancu imao i drogu?! Fidesove „slabe tačke” još su i uništeni zdravstveni sistem Mađarske, privredne posledice pandemije (recesija države), širenje korupcije u zemlji, ukidanje autonomije univerziteta i slobode medija. Uz to, mađarska (proevropska) opozicija (koju Brisel i javno podržava!), koja je ubedljivo pobedila na poslednjim lokalnim izborima, prvi put ujedinjena i sa ljudima čistih biografija izlazi na parlamentarne izbore u proleće dogodine i mogla bi (po procenama mnogih) — da računa i sa pobedom…!
Uprkos brojnim suprotstavljenim mišljenjima „za i protiv”, čini se da (ne)će borba za „mrežu” — odlučiti izbore. Mađarska vladajuća stranka, doduše, sa oko 500 novina, radio-stanica i televizija (objedinjenih pod krovom jedne fondacije!), raspolaže sa velikom medijskom moći. Stručnjaci za medije, međutim, tvrde, da je ta „mašinerija” Viktora Orbana (kao i njegova kompletna politička vlast) — centralizovana. To je dupli „minus”. Vladanje „odozgo” nije odgovarajuće ni za socijalne medije, niti kada su u pitanju mladi.
Analitički oponenti su, pak, mišljenja, da je angažovanje Megafona pun pogodak i da je ova agencija „predodređena” da za Fides sa uspehom odradi posao. Ova grupacija još tvrdi — da će pomenuti pokušaj (posve novi u mađarskim predizbornim kampanjama) doprineti još većoj koheziji mađarske nacije, kao i da Viktor Orban ima odličnu osnovu u stvaranju i „digitalnog” sveta Mađara…”!
Videćemo koji će od ovih aktera od 2022. godine, u narednih 1.460 dana, političko-diplomatski kreirati mađarski vladajući stil?